Dječiji brakovi: „One uopšte nisu svjesne u šta se upuštaju“

Svetlana Arva ima 46 godina i živi u Doroslovu, malom mjestu kraj Sombora. Udala se sa sedamnaest godina.

„U naselju gdje žive samo Romi, kad se maloljetna drugarica uda, pokrenu se i ostale djevojčice. Po uzoru na druge – tako sam se i ja udala“, priča Svetlana.

Obično su, kaže, roditelji podržavali rane brakove. „Prije je bilo tako. A moji roditelji su poštovali moju volju.“

Uticaj okruženja

„Rani brakovi imaju svoje korijene u tradicionalnim i patrijarhalnim društvenim vrijednostima romske zajednice“, kaže za DW Tanja Grgić, koordinatorka Romske ženske mreže iz Srbije.

„Uticajem primjera starije generacije, majki, baka, tetaka i drugih, veliki broj romskih djevojaka i djevojčica učene su da je optimalna dob za zasnivanje braka u velikom broju slučajeva niža u odnosu na opštu populaciju. Patrijarhalna zatvorenost zajednice stvara okruženje u kojem su tradicionalne rodne uloge često definisane ograničavanjem slobode izbora, posebno za djevojčice“, kaže koordinatorka Romske ženske mreže.

„Još im je vreme da se igraju, a ulaze u brak“

Ta organizacija nedavno je objavila studiju pod nazivom „Analize slučaja: Primjeri dobre prakse u borbi protiv dječijih brakova – djevojke koje se nisu udale prije 18 godine“. U njoj su, između ostalog, objavljene i izjave žena s kojima je razgovarano na temu maloljetnički brak. Evo nekih od njih:

„Često sam se pitala šta od dejtinjstva imaju djevojčice koje rano postaju majke, još im je vreme da se igraju, a one ulaze u ozbiljnu igru zvanu brak. Uopšte nisu svjesne u kakve se teškoće upuštaju.“

„Srećna sam zato što volim neizmerno svoju djecu, takođe i muža, ali kad sam se udala, moj život se drastično promijenio. Kada bih vratila vrijeme, nikada se ne bih tako brzo udala.“

„Svaka djevojka po mom mišljenu je priča za sebe. Nikoga ne treba osuđivati. Nisam pristalica rane udaje, ali, nažalost, životne situacije djevojaka su veoma različite.“

„Djevojke treba prvo da budu sposobne i psihički i fizički da bi stupile u brak. Zato treba da budu punoljetne, da završe svoje škole. Zato što su tek tada zrele i odgovorne, i drugačije gledaju na život nego kada su mlađe.“

Obrazovanje je ključni faktor

Studija Romske ženske mreže pokazuje da postoji više faktora koji doprinose ranim dječijim brakovima, među kojima su zatvorenost zajednice, ekonomska nestabilnost i siromaštvo. Pored toga, jedan od ključnih faktora je i nedostatak pristupa obrazovanju.

„To ograničava mogućnosti djeci, a posebno djevojčicama, da steknu znanje i vještine koje bi im omogućile nezavisnost i samostalnost“, kaže koordinatorka Romske ženske mreže Tanja Grgić.

Da je važno obrazovanje, svjesna je i Svetlana Arva iz Doroslova. Ona je završila osnovnu školu, a danas je majka četvoro djece. Ima tri sina i ćerku. Dvojica sinova su takođe maloljetni stupili u brak, a najmlađi koji ima 22 godine još nije. Osamnaestogodišnja kćerka Kristina maturantkinja je srednje škole.

„Nadam se da će je prihvatiti“

„Način na koji podržavam najmlađu ćerku Kristinu je kroz razgovor i motivaciju za ljepšim životom. Jer, ako se obrazuje, lakše će se zaposliti“, kaže Svetlana. Svjesna je, dodaje, da su Romi na marginama društva. „Nadam se da će je prihvatiti bez obzira na nacionalnost. A Kristina ima želju da upiše fakultet“, kaže Svetlana Arva.

Njena kćerka Kristina Kalanjoš završava srednju tehničku školu u Somboru i kaže: „Prevremeni brakovi su ozbiljan problem, jer deijte nije sposobno da samostalno brine o sebi, a ne još da brine o drugom djetetu. Moj stav je da bi djevojke trebalo da usmjere pažnju na usavršavanje i rad na ličnom razvoju.“

Kristini posebno znači podrška roditelja. „Žele da lijepo živim, da ne budem primorana da radim sezonske poslove, već da mogu da obezbijedim sebi šta želim. A najveću podršku pruža mi mama.“

Kristina je nedavno imala priliku i da u okviru školovanja boravi u Njemačkoj. Tamo su komunicirali na engleskom jeziku i to je, kaže, bilo lijepo iskustvo.

„Iz tri smjene po šest najboljih učenika odabrano je za razmjenu u srednjoj školi koju pohađam. Bila sam četvrta na listi. Obišla sam Berlin i Lajpcig.“

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu